Sportisti zaslužuju da njihova radna prava budu zaštićena, kao i u svakoj drugoj oblasti, kazao je prvi magistar sportskog prava u Crnoj Gori Miloš Lalević.
On je istakao da se detaljno mora analizirati poštovanja zakonskih obaveza koje se odnose na radna prava sportista, a da poseban fokus treba da bude na vrstama ugovora koji se zaključuju u sportskoj oblasti.
“Zakon o sportu propisuje, i u samoj definiciji profesionalnog sportiste, da je to osoba koje je zasnovala radni odnos sa sportskom organizacijom u skladu sa propisima o radu”, rekao je Lalević u intervjuu agenciji MINA.
On je kazao da je njegov višegodišnji profesionalni angažman u sportskoj oblasti i naučno istraživanje na temu radnih prava sportista potvrdilo da je ta oblast jedna od najvažnijih, ali i najzapostavljenijih u sistemu sporta.
“Normativni okvir je dobro koncipiran u ovom segmentu, Zakon o sportu i Zakon o radu sadrže neophodne garancije i procedure za ostvarivanje prava na rad sportista, međusobno su dobro usaglašeni jer je postojala dobra komunikacija ekspertskih timova tadašnjih Ministarstva sporta i mladih i Ministarstva rada i socijalnog staranja oko usklađivanja zakonskih tekstova”, rekao je Lalević.
Direktor Direktorata za sport u prethodnom ministarstvu sporta i mladih naglasio je da je problem, kao i kod mnogih drugih zakona u sistemu, implementacija, navodeći da je ona na niskom nivou i da od 2018.godine, u segmentu radnih prava u sportu, nije puno odmakla.
Prema njegovim riječima, mora se konačno pokrenuti pitanje realizacije obaveze koja je propisana Zakonom o radu a koja se odnosi na zaključivanje granskog kolektivnog ugovora u sportu.
“Iako sportska oblast, u pogledu radnog odnosa, nosi sa sobom određene specifičnosti, ona suštinski ima dosta elemenata tipičnog radnog odnosa. Bilo bi značajno da se, u što kraćem roku, formiraju sindikati na nivou sportova, ali i osnaži i finansijski i kadrovski rad krovne sindikalne organizacije u oblasti sporta. Samo snažno sindikalno organizovanje i rad mogu biti garancija sistemske zaštite radnih prava”, rekao je Lalević.
Odgovarajući na pitanje da li je Zakon o sportu zreo za izmjene, jedan od njegovih autora rekao je da je prvo potrebno pripremiti sveobuhvatnu analizu potrebe izmjena i dopuna Zakona o sportu kojom će se prepoznati ključni problemi u njegovoj dosadašnjoj četvorogodišnjoj primjeni.
“Upravo će analiza jasno pokazati da li su potrebne izmjene i dopune Zakona o sportu ili možda novi zakonski tekst. Kod izmjena Zakona najznačajnije je voditi računa o transparentnosti procesa, poštovati procedure i saslušati pažjivo sugestije sportske, ali i ukupne javnosti tim povodom. Svako na koga se odnosi Zakon može biti od koristi u kontekstu objektivnog sagledavanja njegovih i pozitivnih i negativnih strana”, rekao je Lalević
On smatra da je u trenutku donošenja važeći zakonski tekst bio kvalitetno rješenje, imajući u vidu zatečeno stanje u sportskoj oblasti i potrebu usaglašavanja crnogorskog normativnog okvira sa međunarodnim standardima.
“Najvažniji procesi koji se odnose na uređenje sistema sporta su okončani u periodu od 2018. do 2020. godine, a protok vremena od četiri godine od početka implementacije do danas, donio je i brojne novine na planu međunarodnih standarda sportske oblasti jer se sport jako brzo razvija a samim tim i odnosi u okviru sporta postali su složeniji dok zakonski tekst sve to mora pratiti”, rekao je Lalević.
On je naglasio da je potrebno unaprijediti mehanizme garancije nezavisnosti rada sportskih organizacija.
“Krovna organizacija sporta – Crnogorski olimpijski komitet zaslužuje i posebno poglavlje u Zakonu i preciznije definisanje njegove uloge u duhu Međunarodne olimpijske povelje. Takođe, potrebno je pojednostaviti procedure za registraciju sportskih organizacija, definisati bolji model finansiranja rada sporta i uspostaviti bolji institucionalni okvir za borbu protiv dopinga u sportu, po ugledu na većinu rješenja u regionu”, rekao je Lalević.
Govoreći o implementaciji važećeg Zakona o sportu, Lalević je istakao da je problematično što ključne odredbe za unapređenje funkcionisanja sistema sporta nijesu implementirane.
“Nije donijeta nova Strategija razvoja sportske oblasti za naredni višegodišnji period, a problematično je što nije još uvijek ni započet rad na tom dokumentu. U Srednjoročnom programu rada Vlade Crne Gore, za period 2022-2024, definisan je III kvartal za izradu navedenog strateškog dokumenta što direktno dovodi u situaciju crnogorski sport da bez strategije bude minimum pola godine. Cijenim da to može naštetiti planiranju dugoročnog razvoja sporta jer od decembra 2021.godine država nema strategiju razvoja sportske oblasti”, rekao je Lalević.
On je kao izuzetno važno pitanje izdvojio Zavod za sportsku medicinu koji je Vlada Crne Gore osnovala još u maju 2018. Godine, a koji još uvijek nije stavljen u funkciju.
“Zdravstvena sposobnost sportista predstavlja jako značajno pitanje, a navedeni Zavod ima za cilj unifikaciju sistema utvrđivanja zdravstvene sposobnosti sportista”, rekao je Lalević.
Odgovarajući na pitanje da li je ponovnim formiranjem Ministarstva sporta i mladih, sport u boljoj poziciji u smislu unapređenja ambijenta za njegov razvoj, on je naglasio da sport u Crnoj Gori zaslužuje da ima svoj resor.
“Rezultati naših sportista i entuzijazam sportskih radnika obavezuju državu na takav odnos. Rad Vlade generalno još nije normativno uređen na adekvatan način. Organizacija i način rada državne uprave regulisan je podzakonskim aktom – Uredbom zbog čega svaka nova Vlada koju Skupština izabere obično dođe u drugačijem institucionalnom aranžmanu. Upravo je takav okvir i omogućio da sport bude jako loše pozicioniran jer je uvijek bio druga, treća, a vidjeli smo i u posljednjem Ministartsvu, i četvrta oblast u nizu oblasti za koje je konkretno Ministarstvo bilo odgovorno”, rekao je Lalević.
On je podsjetio da je samo u periodu od 2016. do 2020, nakon 20 godina, oblast sporta ponovo imala svoje Ministarstvo.
“To je, vidjeli smo, dalo ozbiljne rezultate u pogledu dinamike kreiranja i implementacije razvojnih politika ove oblasti. Cijenim da je potrebno donijeti Zakon o vladi radi definisanja dugotrajnijeg institucionalnog okvira koji će biti garancija stabilnijeg rada i funkcionisanja državne uprave i što će, siguran sam, doprinijeti uspostavljanju stabilnosti i u organu nadležnom za sprovođenje razvojnih politika sportske oblasti”, zaključio je Lalević.
