Da nema uzburkanog društveno-političkog konteksta, 2022. bi u Crnoj Gori bila upamćena prvenstveno kao godina sporta.
Poseban ton dali su uspjesi djevojaka – Marije Vuković, srebrne sa Evropskog prvenstva i zlatne sa Mediteranskih igara, Bojane Gojković, čiji su početni koraci u seniorskoj konkurenciji za divljenje, i koja je evropska i mediteranska vicešampionka, pa bronzanoj sa kontinentalnog šampionata Tamari Radunović… Poslije 10 godina medalju su donijele, a izdanjima oduševile „lavice“, koje vodi Bojana Popović, uz pomoć Maje Savić.
Bilo je uspjeha u neolimpijskim sportovima. Izdvojili su se evropski prvak u automobilizmu Vasilije Jakšić, zlatni sa Svjetskog prvenstva u džiu džici Arso Milić, zatim Gracija Stjepčević, najmlađi osvajač odličja na Svjetskom šampionatu u boćanju… Zapažene nastupe imali su rukometaši, košarkaši, košarkašice, pa i vaterpolisti, iako su navikli na veće rezultate, a bilo je i tradicionalno dobrih rezultata u mlađim kategorijama.
Predsjednik COK Dušan Simonović kazao je u intervjuu za Olimpijski magazin da je sport bila „oblast koja je stvarnost osvježavala živim bojama, budeći snažne i lijepe emocije i stvarajući divne uspomene“.
„Iz ove perspektive, sjećamo se da je godina počelo nervozno, neobećavajuće, sa skromnim budžetom, sa raspodjelom sredstava koja je izgledala kao, moram to konstatovati, plod sujete, neznanja, neiskustva ili čega već. U drugoj polovini 2022. atmosfera je otopljena, država je izraženije pritekla u pomoć, čemu je doprinijela dobra spona između Ministarstva sporta i Crnogorskog olimpijskog komiteta, koja bi mogla da posluži kao pokazni model. Od te saradnje koristi su itekako imali i sportisti. Naravno, ostvareni rezultati su, prije svega, posljedica njihovog rada, mjera talenta, odlučnosti, vještine, posvećenosti, ali je za njih zaslužna i ostvarena sinergija koju organizacija nosi sa sobom“, kazao je Simonović.
Upečatljivo je da su rezultatsku lokomotivu u 2022. godini vukle sportistkinje. To se uklapa i sa agendom Međunarodnog olimpijskog komiteta i Evropskih olimpijskih komiteta, koji insistiraju na rodnoj ravnopravnosti i promociji učešća žena u sportu, kako u takmičarskom, tako i u organizacionom dijelu.
„Tome i težimo. Sto odsto smo ispunili tu agendu, na radost svih iz olimpijske porodice. Posmatramo širu sliku: izuzetni rezultati koje smo pomenuli će motivisati i nadahnuti brojne djevojčice da izaberu put sporta, što je posebno važno za stvaranje zdrave i vitalne nacije“, naglasio je Simonović.
Jedna od najubjedljivijih godina crnogorskog sporta stigla u vrijeme velikih finansijskih problema, a COK je, kako je kazao Simonović, predložio moguća rješenja.
„Dali smo više konstruktivnih predloga – pored ostalog i da se finansijski status sporta poboljša izmjenama Zakona o igrama na sreću i poreskih zakona – i sigurno je da ćemo nastaviti sa tom praksom. Mislim da će znatan dio njih biti, u određenom obliku, i usvojen. Poznato je da nikada manja sredstva nisu bila izdvojena za sport. Mi smo mali sistem i ako nemate odgovarajuću podršku države teško je iznaći neophodne finansije“.
Iz perspektive COK, 2022. je obilježila i proslava značajnog jubileja, 15 godina od prijema u međunarodnu olimpijsku porodicu. Naročito je ostala zabilježena čestitka predsjednika MOK-a Tomasa Baha, koji je kazao da su crnogorski sportisti „čvrsto postavili svoju državu na svjetsku sportsku mapu“ i da „donose sportsku radost crnogorskom narodu kroz mnoge programe, šireći tako olimpijski duh na društvo“.
„U olimpijskoj porodici sport se doživljava kao sredstvo za ostvarenje ciljeva i ideala vezanih za temeljne vrijednosti olimpijskog pokreta. U tom smislu smo zadovoljni uticajem koji ostvarujemo. Iz godine u godinu COK raste. Stvorili smo ozbiljnu organizaciju. Sport je živa stvar, dinamična oblast ljudskog angažovanja i zahtijeva stalna preispitivanja i unapređenja nametnuta brzinom savremenog života sa kojom moramo da držimo korak. Vjerujem da ćemo kroz novi Zakon o sportu dobiti još značajnije mjesto u crnogorskom društvu. Tome stremimo, a mislim da smo to i zaslužili svojim cjelokupnim nastupom i djelovanjem. Time bismo dobili šansu da i na direktniji i još prijemčiviji način približimo olimpijske vrijednosti našoj javnosti, kako bi od toga cijela zajednica imala koristi“, kazao je Simonović, napominjući da 2023. godini donosi šest takmičenja pod okriljem Međunarodnog olimpijskog komiteta.
Najznačajnije su Evropske igre u Krakovu, koje se održavaju od 21. juna do 2. jula, a svojevrsna su prečica za prolaz na Olimpijske igre u Parizu 2024.
„U brojnim disciplinama, izdanje koje nas čeka u Krakovu će imati kvalifikacioni karakter za obezbjeđivanje vize za Pariz. Očekujem da naši sportisti shvate svu ozbiljnost šanse koja im se ukazuje. Krakov je prva međustanica do Olimpijskih igara 2024, i vjerujem da će je iskoristiti na najbolji način. Imamo tim koji je u stanju da se kvalitetno predstavi na Evropskim igrama, i napravi željenu uvertiru pred učešće u Francuskoj“, kazao je Simonović, koji vjeruje da će crnogorska delegacija u Parizu biti brojna.
“Nadam se da će naš pariski tim činiti tridesetak takmičara. Ustalili smo se na tim brojkama – u Londonu i Tokiju smo imali 35 sportista, a u Riju 34 – i valjalo bi da to ne kvarimo. Uz očekivano učešće rukometašica i vaterpolista, sa odličnim predstavnicima u pojedinačnoj konkurenciji, predvođenim Marijom Vuković, kojoj bi Pariz mogao da bude kruna karijere, napravićemo sportsku delegaciju vrijednu poštovanja, kadru da nam priušti sportska uzbuđenja i radosti. Pri tome, nije mi teško da po ko zna koji put ponovim: svaka olimpijska viza za našu zemlju je veliko dostignuće“.
