Igre malih zemalja Evrope (IMZE) obilježiće 2019. za Crnogorski olimpijski komitet (COK). Predsjednik krovne sportske organizacije Dušan Simonović kazao je, za Portal RTCG, da se naša zemlja mora pokazati kao dobar domaćin.
Organizacija najmasovnijeg sportskog takmičenja ikada održanog u Crnoj Gori, koje će se održati od 27. maja do 1. juna, je kompleksna – okupiće se preko hiljadu sportista iz devet zemalja, koji će se takmičiti u deset sportova i 122 discipline.
“Imamo plan koji za sada dosta dobro slijedimo. Imamo još pet mjeseci i neke stvari moraju i ranije biti završene, tu mislim prije svega na infrastrukturu. Ono što ćemo novo praviti su dva terena za odbojku na pijesku. Renoviraćemo stazu za boćanje, streljanu u Markovićima, teniske terene u Budvi a najkrupnije intervencije biće na atletskoj stazi u Baru”, kazao je Simonović.
Centralna priča Igara je u Budvi, gdje će biti održane svečane ceremonije otvaranja i zatvaranja i gdje će biti smješteni sportisti.
Značajan dio takmičenja će se odvijati u Baru, gdje će se takmičiti atletičari i košarkaši.
Igre će, osim u Budvi i Baru, biti održane i u Podgorici, Tivtu i Cetinju. Stoni tenis će se igrati u Tivtu, džudo na Cetinju, a plivačka takmičenja na bazenu u glavnom gradu.
Plivački turnir, u nekim disciplinama, biće kvalifikacioni za Olimpijske igre u Tokiju.
“To je jako dobra vijest za nas, ali i nova obaveza, u smislu podrške jednom takvom takmičenju, opreme koja je neophodna, stručnog nadzora za organizovanje takvog takmičenja. To je prilika za naše plivače da se na domaćem terenu izbore za što bolji plasman, da se, eventualno, kroz neku specijalnu pozivnicu, uz učešće na IMZE može napraviti neki dobar rezultat”, rekao je Simonović.
Kako je kazao, za organizovanje Igara malih zemalja Evrope bila je potrebna i pomoć sa strane.
“Napravili smo zaista jedan respektabilan tim, radimo na, čini mi se, dosta kvalitetan način. Iskren da budem, osjeća se u nekim djelovima nedostatak kadra, koji nije u dovoljnoj mjeri obučen. Ovo je prvo veliko multisportsko takmičenje koje se održava u Crnoj Gori, pa iz tih razloga postoji, da kažem, blaga trema oko završetka kompletnog posla”, otkriva Simonović.
Za sada, sve teče po planu.
“Konsultujući se sa kolegama koji su ranije organizovali IMZE, prije svega iz zemalja koje su bile organizatori, smatram da je dinamika dosta dobra i nema ničeg u ovom trenutku da “škripi”. Siguran sam da će nam u nekoj kasnijoj fazi trebati njihova i pomoć Evropskog olimpijskog komiteta oko nekih detalja”, kazao nam je predsjednik COK-a.
COK u 2019. očekuje još jedno veliko takmičenje, Evropske olimpijske igre u Minsku, ali, kako ističe Simonović, do kraja IMZE fokus će im biti na tom takmičenju.
“Moramo se pokazati kao dobri domaćini, kao olimpijski komitet koji zna da organizuje takve događaje. Ovo je za nas proba za sve buduće organizacije takmičenja. IMZE su velika provjera za COK, za sve nas, jer će svi savezi čiji sportovi su na programu biti uključeni”, naglasio je Simonović.
Uspjeh košarkaša i Radoševića
Predsjednik COK-a kazao je da godina za nama nije bila najuspješnija za crnogorski sport, ali da očekuje bolje rezultate u predolimpijskoj 2019, u kojoj ćemo imati više šansi za uspjeh jer će biti kvalifikacionih turnira i ispunjavanja olimpijskih normi.
Vaterpolo reprezentacija osvojila je zlato u Svjetskoj ligi, dok je bez medalje ostala na Evropskom prvenstvu na kojem su “ajkule” bile šeste. Obradovala nas je i mlada vaterpolo reprezentacija, koja je sa srebrnom medaljom završila je nastup na šampionatu Evrope u Minsku.
Rukometašice na Evropskom prvenstvu nijesu uspjele da obraduju naciju. “Lavice” su bile van borbe za neko od odličja a na kraju turnira bile su devete. Takođe, fudbaleri kroz Ligu nacija nijesu izborili vizu za Euro, što će pokušati kroz kvalifikacije koje počinju na proljeće.
Simonović ističe uspjeh košarkaške reprezentacije u kvalifikacijama za Mundobasket u Kini.
“Ovu godinu su, na neki način, obilježili košarkaši u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. Napravili su veliki rezultat plasmanom u drugu fazu, a vrlo blizu su plasmana na SP što bi bila svojevrsna senzacija. Sjajna je bila posljednja velika pobjeda nad Turskom koja ima izvanredan tim”, nagalsio je Simonović.
Takođe, impresionirao ga je uspjeh boksera Predraga Radoševića, koji je osvojio titulu profesionalnog prvaka Evrope u kategoriji do 69,8 kilograma, u verziji WBO. Njemu je ujedno i pripala titula najboljeg sportiste Crne Gore u 2018.
“Naročito mi se svidjelo što je u mlađim kategorijama bilo dobrih rezultata – bokseri, vaterpolisti, košarkaši, rukometašice, karatisti, svi oni potvrđuju svoju klasu, koja će se, nadam se, iz juniorske prenijeti u seniorsku konkurenciju”, dodao je Simonović.
Zakon moramo dosljedno primjenjivati
Prethodnu godinu je obilježilo i usvajanje Zakona o sportu, na koji su pojedini savezi i sportisti imali primjedbi. Međutim, Simonović ističe da se zakon mora poštovati.
“Preostaje nam da ga primijenimo u najboljoj mogućoj mjeri kako bi procijenili da li je dobar ili ne, i u kojim segmentima ima nedostataka. Znaćemo kakav je ako ga dosljedno primijenimo. Dešava se da zakon proglasimo dobrim ili lošim iako ne vidimo njegove efekte”, kazao je predsjednik COK-a.
Stvoreni su svi neophodni normativni preduslovi za kategorizaciju sportova, koju će realizovati COK. Kategorizacija sportova, kako je ranije istaknuto, prvenstveno će imati za cilj povećanje odgovornosti nacionalnih sportskih saveza u sportovima koji budu svrstani u prvu kategoriju koja nosi i najveće finansijske benefite jer će morati predano raditi na unapređenju sistema i postizanju vrhunskih sportskih rezultata kako bi navedeni sportovi zadržali svoje visoke pozicije.
“Sve što se nalazi u Zakonu o sportu i podzakonskim aktima je u cilju poboljšanja stanja u sportu i kategorizacija je jedan od načina da se zainteresuju savezi da se, da tako kažem, takmiče, da budu još bolji. Država će kroz kategorizaciju pratiti te uspjehe i na adekvatan način ih nagrađivati, što će biti pravi podsticaj za bavljenje sportom”, naglasio je Simonović.
Doping – prevara koja se mora eliminisati
Simonović je, kada je riječ o doping kontroli, kazao da su imali nekoliko upozorenja od strane Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) i Svjetske antidoping asocijacije (WADA), ali, kako navodi, dat je kvalitetan odgovor.
“Angažovali smo ljude iz okruženja koji će nam godinu dana pomagati i nadam se da ćemo ubuduće biti mnogo ažurniji i prisutniji u samim klubovima i savezima. Pokušaćemo da preventivno djelujemo, da to ne bude samo klasična represija i kontrola“, naveo je Simonović.
Mrlja na crnogorski sport u 2018. bio je prvi slučaj dopinga. Karatistkinja Ana Drašković izgubila je srebrnu medalju na Mediteranskim igrama u Taragoni nakon što je na njenom uzorku pronađena supstanca furosemid.
“Nakon tog slučaja bilo ih je još nekoliko u našem sportu, ali ne na Mediteranskim igrama. Doping nije nikakvo liječenje, to je prevara koja se mora eliminisati kako bi oni koji zaslužuju dobili odličja i uopšte se mogli takmičiti”, poručuje predsjednik COK-a.
