U organizaciji Sekretarijata za sport i kulturu Glavnog grada i NVO Svijet-Mondo, koji je osnivač i izdavač prvog specijalizovanog portala za ženski sport “Sportfem”, u podgoričkom hotelu Cue održana je dvodnevna konferencija “Sport iz drugog ugla – vol 2”, sa četiri panela.
“Imali smo veoma zanimljivu i nadasve korisnu konferenciju, sa veoma aktuelnim temama, sa dobrim panelistima. Čuli smo kvalitetnu priču i što je najvažnije, mislim da možemo da donesemo značajne zaključke za korist crnogorskog sporta”, kazao je Miloš Antić, Pomoćnik sekretara za kulturu i sport Glavnog grada.
Govoreći na temu “Sport nekad i sad”, Dejan Savićević, bivši proslavljeni fudbaler i predsjednik FSCG, kazao je da su promjene u sportu, u odnosu na vrijeme kada je on bio aktivan igrač, ogromne, da vremena ne mogu da se porede, ali da nema dilemu – vrijeme u kojem je počinjao da se bavi fudbalom i gradio karijeru ne bi mijenjao za ovo današnje.
“Mislim da su bila bolja i srećnija, a mislim da je bilo i mnogo teže postati uspješan sportista i reprezentativac nego sada. Ako žalim za nečim što imamo sada, a nismo imali tada – to su uslovi za trening i utakmice. Dok sam bio u Budućnosti trenirali smo gdje smo stigli, a pod reflektorima nisam odigrao nijednu utakmicu na stadionu pod Goricom. Sada imamo uslove, ali, s druge strane, sve manje djece se bavi sportom i ostaje u sportu. I to nije samo slučaj kod nas, već globalno, oa je i to jedan od razloga što mislim da je nekada bilo mnogo teže doći do najvećeg nivoa, do najvećih klubova”, kazao je Savićević.
Igor Vušurović, zlatni odbojkaški olimpijac i generalni sekretar COK, ističe da ogromnu ulogu u današnjem vrhunskom sportu igra novac.
„Promjene su nastale pod ekonomskim uticajem, a posljednjih godina i pod uticajem društvenih mreža. Nažalost, mlađe generacije ne gledaju sportiste kao ličnosti, već prije svega ih posmatraju kroz novac i luksuz. U vrijeme društvenih mreža, stvara se drugačija sliku u odnosu na ono što predstavlja esenciju sporta. Imamo primjer prosječnog odbojkaša koji ima milion pregleda na tik- toku i zbog toga je privukao pažnju velikog kluba, a ne zbog kvaliteta koji posjeduje”, rekao je Vušurović.
Učesnici panela bili su i novinari iz inostranstva, koji su iz svog ugla pričali o tome koliko su se i njihov posao i njihov odnos prema sportu promijenili u odnosu na neka, kako su ih nazvali – romantičnija vremena.
“Informacije su dostupnije, brži je njihov protok, ali ranije su, recimo, sportisti bili dostupniji nama novinarima. Takođe, pojavom velikog broja medija danas svako može da bude novinar, pa se izgubila i ozbiljnost”, rekao je Bakir Tiro iz agencije Anadolija.
“Danas se takmičimo sa digitalnim medijima, sa svima koji okače fotografiju, objave svoje mišljenje… Danas nije privilegija imati riječ koja dođe do javnosti, danas je privilegija vidjeti više i doživjeti više nego prosječan član javnosti, i to prenijeti čitaocioma i gledaocima. Tako opstaju ozbiljni mediji. Ja imam sreću da iza mene imam ljude koji to znaju i koji to podržavaju”, rekao je Andrej Miljković, novinar slovenačke Ekipe.
Igor Ivanovski, novinar makedonskog Sportmedia, naglasio je da su u zemljama okruženja on-line mediji preuzeli primat, te da su društvene mreže, takođe, preuzele ulogu medija.
“Povećala se barijera između klubova i novinara, to što oni objave na svojim kanalima komunikacije često je i jedino do čega novinari mogu da dođu. Ali, takva su vremena, na nama novinarima je da u takvim uslovima pokušamo da ostanemo vjerni profesiji”, kazao je Ivanovski.
Dugogodišnji novinar Kikera Manfred Minhraht kazao je da mu je drago što se upoznao kako funkcioniše medijska scena u zemljama bivše Jugoslavije, a pričao je o njegovom dugogodišnjem iskustvu izvještavanja sa najvećih takmičenja njemačke fudbalske selekcije i njemačkih klubova.
“U Njemačkoj je čitalačka publika malo drugačija nego u Engleskoj, Italiji, Španiji… Zadržala se, čini mi se, veća doza ozbiljnosti i pouzdanosti, a srećom radim u mediju koji ima baš takav status i koji ga je zadržao. Ukoliko neko želi tačnu i pouzdanu informaciju taj čita ili pisano ili on-line izdanje Kickera”, rekao je Minhraht.
Drugog dana konferencije, govoreći na panelu “Ravnopravnost žena u sportu”, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović kazao je da je posebno ponosan na sve uspjehe naših sportistkinja, te da je veće uključivanje žena u sportske asocijacije i neophodno i poželjno.
“Postoji objektivan kulturološki problem u našem tradicionalnom društvu, ta tvrda podjela na muške i ženske poslove, pa i na muške i ženske sportove. Ali, mijenja se polako, a mi želimo da ubrzamo taj proces promjena, pa ćemo u narednom periodu imati niz aktivnosti na tu temu, uz značajne instrukcije naših međunarodnih partnera”, kazao je Simonović.
Radmila Petrović, nekadašnja rukometna “lavica”, a sada predsjednica ŽRK Budućnost Bemax, ističe da je u procesu uključivanja žena u sportske organizacije potrebna promjena svijesti muškaraca.
“Mi smo, tvrdim, spremne da budemo dio sportskih procesa, ali nam je potrebna pomoć muškaraca i to da oni shvate da možemo da radimo iste poslove u sportu kao i oni”, kazala je Petrović.
Ana Milačić, takođe bivša rukometašica, koja je sada zaposlena u Ministarstvu sporta i mladih, istakla je koliko je važno to što je paralelno sa karijerom vodila računa i o obrazovanju, jer je, kako je rekla, imala cilj da ostane u sportu.
“Za to sam se spremala svih ovih godina paralelno sa karijerom. I smatram da je sport djelatnost koja pruža brojne kreativne mogućnosti, u kojima svoju ulogu mogu da pronađu i žene koje se nikada nisu profesionalno bavile sportom”, kazala je Milačić.
Miloš Lalević, načelnik u Ministarstvu sporta i mladih, na panelu “Vlasnička struktura crnogorskih klubova”, kazao je da je trenutno zakonsko rješenje dobro regulisalo ovu oblast, te da sada postoji uvid ko su vlasnici sportskih organizacija.
“U narednom periodu i daljem kontekstu potrebno je razmatrati ne samo unapređenje zakonskog rješenja, već i transparentnosti vlasničke strukture i njene dostupnosti široj javnosti. Čuli smo zanimljiva mišljenja ljudi koji su povezani sa sportom i na koji način tretiraju ovu temu, o čemu, naravno, treba voditi računa”, rekao je Lalević.
Posljednji panel bio je “Uloga roditelja u sportu”, na kojoj je Maida Burdžović, specijalista psihijatrije, istakla da porodica razvija ličnost djece, da stvara kodeks ponašanja, a da roditelji čija se djeca bave sportom imaju još jedan zadatak više.
“Da ih osposobe da dođu do pobjede, ali i da ih nauči da podnose poraze. Takođe, u sportskom i bilo kom drugom razvoju djece najbolja je da oni sami izaberu svoj put”, kazala je Maida Burdžović.
Goran Simić, nekadašnji rukometni golman i otac naših reprezentativaca Nebojše i Božidara, saglasan je sa tim stavom.
“Porodica bez interesa prati odrastanje svoje djece, mora da bude podstrek, ali nikako ne smije da utiče na izbor čime će njihova djeca da se bave. Na porodici je da im pruži podršku šta god da izaberu”, rekao je Simić.
Lepa Žunjić, izvršna direktorica udruženja Roditelji, ističe da roditelji u današnje vrijeme razumiju značaj sporta u razvoju djece.
“Ali, voljeli bismo da je sport više zastupljen u školama, da sport vidimo kao igru, u kojoj će dijete naučiti da se druži, pobjeđuje i da gubi, da poštuje protivnike, a onda da vidi da li je sport oblast u kojoj će nastaviti da se razvija i da teži da bude uspješan”, kazala je Žunjić.
