Početkom ove godine Fudbalski savez Crne Gore pokrenuo je projekat čiji je cilj poboljšanje uslova za rad sa mlađim kategorijama u klubovima.
Kao nosilac projekta, u okviru Saveza osnovana je Kancelarija za razvoj omladinskog fudbala, čiji je direktor Mojaš Radonjić. U prethodnih nekoliko mjeseci Kancelarija je ima dosta aktivnosti, koje je na današnjoj pres konferenciji predstavio Radonjić.
– Ovo je projekat koji je pokrenut kako bismo poboljšali rad sa mlađim kategorijama. Svjesni smo da postoji dosta problema u radu klubova sa mlađim kategorijama i zbog toga smo ušli u ovaj projekat. Da smo ostavili sitauciju ovakva kakva je, ušli bismo u velike probleme u narednim godinama. Ljudi iz FSCG koji su zaduženi za mlađe selekcije najbolje znaju stanje kvaliteta, koji je iz godine u godinu na sve nižem nivou. To se najbolje vidi kada naše mlađe selekcije igraju sa drugim reprezentacijama, čiji igrači imaju odlične uslove za rad, prije svega u svojim klubovima. Sa druge strane, naši klubovi imaju mnogo problema, od organizacije i strukture, pa do uslova za rad u omladinskom pogonu. Nadamo se da ćemo što prije vidjeti korisne strane ovog projekta, kazao je na današnjoj pres konferenciji Radonjić.
Kancelarija za razvoj omladinskog fudbala donirala je do sada klubovima opremu i rekvizite u vrijednosti od 200 hiljada eura, dok će svake sezone finansijski pomagati klubovima. Do sada je u tu svrhu opredijeljeno blizu milion eura. Donaciju su dobila 23 kluba, koja imaju omladinsku i kadetsku selekciju, ili jednu od te dvije. Podijeljeno im je 1.100 dresova, 1.050 lopti, paketi sa rekvizitima…
– Troškovi za rad Kancelarije i koordinatora iznose oko 100 hiljada eura, dok će svi klubovi dobijati određena sredstva za razvoj mlađih kategorija. Svaki klub iz Telekom 1.CFL dobijaće na početku sezone 40 hiljada eura za omladinsku i kadetsku ekipu, što je ukupno 400 hiljada eura za godinu. Klubovi iz Druge lige, koji pretežno imaju samo omladinsku ili samo kadetsku selekciju, dobijaće po 20 hiljada eura, što je ukupno 200 hiljada eura za sezonu. Kada se saberu svi troškovi ovog projekta, to je skoro milion eura godišnje koje Savez daje za razvoj omladinskog fudbala, otkrio je Radonjić.
Dio projekta razvoja omladinskog fudbala su i koordinatori u klubovima, koje će finansirati Savez, a koji će biti odgovorni za sprovođenje programa rada.
– Već smo imali sastanke sa trenerima mlađih kategorija u klubovima, zatim predsjednicima i sportskim direktorima klubova, gdje smo im ukazali na ovaj projekat i svi su dali pristanak na ono što treba da se radi. Oni su dali predloge ko da bude koordinator u njuihovim klubovima, što je FSCG prihvatio. Koordinator je spona između Saveza i kluba, a zadatak koordinatora je da, u sklopu programa koji im je pripremljen u vidu udženika, za svaku selekciju napravi plan rada tokom priprema i takmičarskog perioda. Njihov posao je komplikovan, u nekim klubovima ima i do 300 igrača u svim mlađim kategorijama. Nadamo se da će imati pomoć od ljudi koji vode klubove, jer im je ta pomoć neophodna u radu. Svakog mjeseca će Kancelariji za razvoj omladinskog fudbala morati da pošalju ono što je urađeno na treninzima, a mi ćemo redovno na terenu kontrolisati ono što se radi u klubovima. Ko se ne bude pridržavao datog plana i programa, snosiće određenu odgovornost, istakao je Radonjić, koji je objasnio početnu fazu projekta.
– Program razvoja omladinskog fudbala započet je početkom godine, kada sam krenuo u obilazak crnogorskih klubova, kako bih napravio analizu stanja i tu su bili napravljeni početni koraci za ,,oporavak“ stanja, da im nabavimo osnovne rekvizite za rad bez kojih danas nema ozbiljnog rada i treninga. Poslije toga su klubovima kupljeni dresovi, zatim lopte i rekviziti za treninge. Takođe, prije početka sezone, insistirali smo da klubovi koji imaju omladinske i kadetske ekipe obavezno, pored šefa stručnog štaba, angažuju i pomoćnog trenera sa minimum ,,B“ licencom, kako bi efikasnije radili sa timovima od 25 i više igrača. U Đetić ligi smo ukinuli bodovanje, kako bismo doprinijeli da se te utakmice igraju bez ikakvih tenzija, koje su ranije znali da prave roditelji djece. Na kraju tog ciklusa, krenuli smo u obilazak klubova i razgovor sa koordinatorima, kako bismo vidjeli kako teče ta početna faza rada u klubovima, kazao je Radonjić.
