„Nagradno“ pitanje za Budućnost: Postaje li se šampion ako se pobijedi šampion?
Vjerovatno bi bio potreban poseban tekst da bi se samo nabrojale stvari koje kao zid dijele Budućnost i Real, što kroz istoriju dva kluba, što u aktuelnom trenutku, ali na svu sreću, sport se ne sastoji samo od brojki, trofeja i velikih imena.
Ono što je jedan od glavnijih sastojaka je postojanje nade da može da se savlada objektivno snažniji protivnik i postigne pobjeda. Bez toga bi veliki broj sportskih nadmetanja bio lišen smisla, jer su situacije u kojima jači stoji nasuprot slabijeg, veoma česte. Kao i obično, zahtjev je nadilaženje sopstvenih mogućnosti, što je uostalom sadržano u samom principu bavljenja sportom.
Real je desetostruki šampion Evrope, dok Budućnost ima samo dvadeset četiri evroligaške pobjede u klupskoj istoriji. Madriđani imaju najveći budžet u takmičenju, Podgoričani najmanji. Kroz Kraljevski klub su prošla (i danas se nalaze) neka od najpoznatijih imena evropske i svjetske košarke, Budućnost je posljednji trofej osvojila oslonjena na domaće snage.
No, slična priča je važila i uoči dolaska CSKA u Moraču, pa je ishod bio neočekivan. Šanse da se ponovi isto nisu promijenjene, ali isto tako, nije promijenjena ni želja domaćih košarkaša. Suočavanje sa najboljima uglavnom bude i velika motivacija za igru koja može da bude put do uspjeha.
Budućnost je u prvoj utakmici izgubila prevelikom razlikom (89:55), tako da i želja za dokazivanjem da ta razlika nije prava slika mjere kvaliteta, može da bude još jedan sastojak motiva.
Činjenica je da Budućnost igra sve bolje poslije promjene trenera
Od dolaska novog trenera, Jasmina Repeše, klub je postepeno počeo da poprima drugačiji izgled. Ne računajući debakl u Milanu, ostvarene su dvije važne i ubjedljive pobjede u ABA ligi, dok je poslije dobre utakmice u Tel Avivu, koja nažalost nije donijela i pobjedu, Budućnost protiv Darušafake stigla do četvrtog evroligaškog trijumfa. Noris Kol i Goga Bitadze su od svih pojačanja koja su stigla u Moraču, najbrže počeli da daju konkretan učinak.
Budućnost je postala napadački raznovrsnija i sada ne zavisi samo od toga da li će joj krenuti šut za tri poena. Dobar napad je svakako uslov za otpor Realu, ali je i učinak u odbrani itekako važan. Treba se izboriti sa jednim od najboljih napada u Evroligi u kome ravnomjerno učestvuje veliki broj košarkaša gostiju, što govori o visokom i ujednačenom kvalitetu rostera.
Sa druge strane, Real ima drugu najbolju odbranu kada su u pitanju primljeni koševi, tako da će napad domaćina biti na velikokm ispitu. Ovo je zapravo jedan od onih mečeva gdje mora da se u svakom pojedinom segmentu pruži više od maksimuma, da bi se uopšte došlo u priliku za pobjedu.
Budućnost je sa Realom igrala i u svojoj prethodnoj evroligaškoj eri u sezonama 2000/01 i 2001/02, kada je izgubila sva četiri susreta. Zanimljivo je da je tada za španskog velikana nastupao sadašnji selektor Srbije, Aleksandar Đorđević, a dres Budućnosti nosili danas istaknuti treneri Dejan Radonjić i Saša Obradović. Najubjedljivija pobjeda Reala u svih pet susreta, ostaje ipak ova u posljednjem okršaju u Madridu.
Budućnost ni u jednom slučaju nije postigla više od sedamdeset i dva poena, a najviše su primili u prvom duelu (91:63). Rezultati mečeva u Morači su bili 62:76 i 72:82.