Dušan Simonović, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, ponosno je za Arenu govorio o humanoj crti sportista Crne Gore. Prvi čovjek COK-a nagovijestio je optimizam da će Crna Gora naredne godine na Olimpijskim igrama u Tokiju nastupati sa respektabilnim timom. Uvjeren je da će Tokio biti spreman da dočeka sportiste svijeta i da će sport polako, ali sigurnim koracima, krenuti naprijed. Period oporavka biće bolan, ali volje i želje, neće faliti. Prigrabiće sportisti, istako je Simonović, svjeltost na kraju tunela.
Kakva je komunikacija sa Međunarodnim i Evropskim olimpijskim komitetima ovih dana, sedmica i mjeseci?
– Imamo komunikaciju na dnevnom nivou. Uz to, redovno i svakodnevno, čujem se sa kolegama iz bližeg i daljeg okruženja i prosto pokušavamo da, iz svega ovoga, izađemo sa prijedlozima i sugestijama koji bi pomogli sportu da se što prije oporavi poslije, zaista, velikog šoka koji smo doživjeli. I to ne samo sport, već i planeta. U specifičnom smo stanju, pandemija je, velika je nesreća, ljudi obolijevaju i umiru. Istina, u posljednjih nekoliko dana jenjava, ali je situacija i dalje dramatična.
Kako je tekao proces komunikacije predsjednika nacionalnih komiteta oko odlaganja Igara u Tokiju?
– Stvari su se u tom trenutku, bukvalno, iz sata u sat mijenjale, a imali smo nekoliko informacija. Na prijedlog Svjetske zdravstvene organizacije, u intezivnoj komunikaciji sa vladom Japana i Organizacionim odborom Igara, MOK je donio odluku da se OI odlože za narednu godinu. Smatram da je odluka, u tom trenutku, bila apsolutno neophodna i neminovna, a vrijeme je samo potvrdilo ispravnost.
Kako ste lično doživjeli taj momenat jedinstven u istoriji modernog sporta?
– Šokantno. Prvi put je u istoriji modernih OI došlo do odlaganja. Uz brojne teškoće, sa kojima se svijet susretao, Igre nijesu bile na programu samo za vrijeme dva svjetska rata. Olimpijske igre svima su potrebne, kao ventil i nešto što predstavlja dobru i novu energiju. Ove godine ih nemamo, ali uz veliku nadu i želju održaće se naredne godine. Nadam se da će se stvari posložiti, da će sve doći na svoje mjesto i da ćemo četvorogodišnji ciklus Olimpijade, imati u trajanju dugi niz godina.
MOK i država Japan su u intenzivnoj komunikaciji i pregovorima kako da se odlaganje ne manifestuje drastično na novi termin. Kakav je vaš utisak, da li će sve to narednog ljeta da prođe po planu?
– Očekivanja su da će se sve složiti na kvalitetan način. Grad Tokio, Japan i MOK zaista do detalja vode računa o svemu kada su u pitanju Olimpijske igre. Dvije moćne organizacije idu u susret jedna drugoj, zbog čega sam siguran da će sve biti urađeno kako treba. Naravno, jasno je da se radi o delikatnim stvarima, da je mnogo toga do krajnjih granica pomjereno i pobrkano, ali, kao što vidite, stvari se, ipak, dovode u red. Jedna po jedna stvar se rješava. Odlaganje, naravno, dovodi do velikih, novih izdataka, uz sve ono što je do sada urađeno, a urađeno je i uloženo puno. Japan je uložio između 11 i 12 milijardi u organizaciju Igara, a procjenjuje se da će sveukupno odlaganje koštati dodatnih dvije milijarde. Ali se, zaista, vodi računa da se troškovi svedu na najmanju moguću mjeru, pa će se sigurno, i u tom pravcu, tražiti zajedničko rješenje.
Naši olimpijci su van treninga, da li ste u komunikaciji sa njima, koliko se sva ova situacija može amortizovati na što bolji način, sa što manje posljedica?
– Da, u direktnoj komunikaciji sam sa većinom od njih, takođe i sa njihovim Savezima. Naši sportisti se trude i daju sve od sebe, kroz individualne treninge, da ostanu u što boljoj formi. Nadamo se da će se uskoro krenuti sa pravim treninzima i da će odgovoriti ne malim izazovima.
Kako je u ova dva mjeseca funkcionisao COK, na svim nivoima?
– Iskreno, vrlo otežano, povinujući se odlukama našeg Nacionalnog koordinacionog tijela i u skladu sa preporukama MOK-a. Radili smo u granicama mogućnosti, održavajući kontakte, razmjenjujući određene informacije, dostavljajući izvještaje i sve ono što je bilo neophodno u datom trenutku. Trudili smo se da budemo prisutni na svim konferencijama koje MOK organizuje i damo lični doprinos. Učinili smo to što smo mogli i dali doprinos sveukupnom optimizmu, solidarnosti i svemu onome što olimpizam sam po sebi nosi.
Aktivirali ste se na društvenim mrežama, raznim akcijama, kroz intervjue sa našim sportistima, kroz predstavljanje Igara, koliko je bitno da olimpijska poruka što bolje dođe do sportista, do građana uopšte, da shvate koliko je olimpizam bitan?
– Želim da ponovim ono što sam često puta govorio: ako sport prvi ne krene i pokaže put, teško da će drugo nešto krenuti. Sport prvi pokaže put. Ovo je potvrđeno kroz vrijeme i naše pamćenje. Vjerujem da postoji potreba za što bržim uspostavljanjem sistema takmičenja i početka bavljenja sportom na pravi način. S druge strane, sport je nešto što daje novi optimizam, nadu, kako to često kaže predsjednik MOK-a dr Tomas Bah: ,,Predstavlja svjetlo na kraju tunela“. Nadam se da ćemo što prije zgrabiti svjetlo, koje se nazire i početi normalno da živimo i da se bavimo našim poslovima kako bi što prije iza sebe ostavili teške dane.
Sportisti su sjajno odreagovali kroz human rad i pokazali koliko vole državu, zar ne?
– Izuzetno. Srećan sam što su baš oni kao takvi uzor mladim generacijama. Odreagovali su na fantastičan način, ne samo izuzetnim donacijama, nego odnosom prema narodu i državi. Trudili su se, svako sa svoje strane, u granicama mogućnosti, a neki i iznad toga, a pratio sam pažljivo, da pomognu. Ponosan sam na njih.
Atletika je najavila tek od decembra da će biti olimpijske norme važeće, koliko su se zakomplikovali procesi oko normi?
– Do sada, sve ostvarene norme, a njih je otprilike 57 odsto, važiće za Tokio. Nažalost, mi nijesmo imali potvrđenih normi do sada u kolektivnom sportu, a bili smo blizu. Vaterpolisti i rukometašice bili su u dobrom ritmu. Nijesmo imali ostvarenih normi u pojedinačnim sportovima, iako smo to očekivali i očekujemo dalje određeni broj. Siguran sam da je sve ovo poprilično iskomplikovalo stvari. Jer, čim se desi nešto nepredviđeno i sportiste izbaci iz uobičajenog ritma, svega onoga što rade i planiraju, to jeste problem. Koliko će se to odraziti na naše sportiste, tek ćemo da vidimo. Nadam se, ipak, da će uspjeti da nađu snage i motiva da prevaziđu probleme i da ćemo se na Igrama pojaviti u respektabilnom broju.
COK je najavio da nastavlja sve programe za ovaj olimpijski ciklus, konkretno i sa stipendiranjem olimpijskih kandidata, da li morate da prilagođavate godišnji budžet nakon odlaganja Igara?
– Da, nastavićemo sa stipendijama i podrškom. Sigurno ćemo imati određene probleme za finansiranje određenih programa, ali očekujemo pomoć. Određeni sponzorski ugovori će biti redukovani. U pregovorima smo sa sponzorima, koji su u delikatnoj situaciji. Tražićemo pomoć za ono što smo planirali u ovoj godini. Redukovaćemo program, ali ćemo isto tako morati, u određenom smislu, neke stvari dodatno da radimo. Vjerujem da će odgovor na to dati strategija koju ćemo objelodaniti.
Da li će se praviti određene uštede?
– Moraćemo praviti određene uštede. Biće određena preusmjeravanja, fokusiraćemo se direktno na one koji su, u ovom trenutku, najspremniji i najkvalitetniji.Vidjećemo, kada sve ovo završimo, na koji način ćemo pomoći sportu da prevaziđe velike probleme u kojima se, objektivno, nalazi.
COK za novu strategiju uključio Saveze
Da li planirate novu strategiju?
– Crnogorski olimpijski komitet pokušaće da napravi program, odnosno strategiju, zajedno sa savezima. U tom smislu smo se obratili nacionalnim sportskim savezima, koji funkcionišu u okviru COK-a, sa željom da dostave sugestije oko novonastalih uslova i okolnosti i da u okviru njih daju viđenje novog načina funkcionisanja i pomoći sportu. Ovih dana radimo takav program i vjerujem da će nam dati određene smjernice.
IMZE u Andori možda 2025. godine
Naredne godine Andora je domaćin Igara malih zemalja Evrope, da li će doći do pomjeranja termina?
– Ovih dana smo u komunikaciji sa Izvršnim odborom, odnosno Organizacijom malih zemalja Evrope. Pomjeranje Olimpijskih igara, sve ovo što se dešava, usloviće, vjerovatno, pomjeranje IMZE. U utorak, u 17 časova, imaćemo video konferenciju nakon koje će mnoge stvari biti jasnije. Postoji ideja da se Igre iz Andore pomjere za 2025. godinu, jer za tu godinu nije bio definisan domaćin. Mediteranske igre su, takođe, pomjerene. Sve skupa, jedna po jedna stvar se pomjera, poprilično se improvizuje, ali se nadam da u kvalitetu nećemo ništa izgubiti.
