Država treba da nađe načina da dodatno pomogne crnogorski sport, ocijenjeno je u emisiji “Naglas” na Televiziji Crne Gore (TVCG).
Kapiten rukometne reprezentacije Vasko Ševaljević rekao je da mu je nakon Evropskom prvenstva najdraže kad je dobijao poruke da su zbog djeca počela da igraju rukomet.
“Rukomet se uvijek igrao u Crnoj Gori i na rukomet treba obratiti više pažnje, održavati taj talenat i praviti igrače jer smo dokazali da je Crna Gora uvijek ima dobre igrače”, poručio je Ševaljević.
Rekao je da je velika razlika između odnosa prema sportu u Crnoj Goru i u inostranstvu.
“Ne možemo sebe porediti sa, naprijed, jednom Francuskom. Budžet francuskog saveza je 88 puta veći od našeg”, naveo je Ševaljević.
“Kompanijama dati olakšice ako ulažu u sport”
Predsjednik Rukomentnog saveza Petar Kapisoda kazao je da sponzori predstavljaju spas za RSCG u ovom trenutku.
“Novac od države pokriva samo dio naših potreba. Danas je teško naći sponzora, bez kojih ne bi mogli da funkcionišemo”, naveo je Kapisoda.
Kazao je da RSCG od države dobije nešto više od 500 hiljada eura, od čega 100 hiljada daju za sva službena lica za sve lige, svim klubvima.
“To za njih predstavlja veliku pomoć, garantuje da bi se dosta klubova pogasilo da nema toga”, naglasio je Kapisoda.
On je podsjetio da je država ranije od akciza odvajala sredstva za sport, kada su. kako je naveo, svi nacionalni savezi u roku od 2-3 mjeseca riješili finansijske probleme.
Drugi način je, kako je kazao, animirati velike kompanije u vlasništvu države.
“Dati im neke benificije ako ulažu u sport. Isto tako važi i za privatne firme. Postoje neki modeli koji funkcionišu u zemljama okruženja, znam da u Sjevernoj Makedoniji postoji taj sistem. Država nudi olakšice kompanijama ukoliko ulaže u sport”, rekao je Kapisoda.
On je istakao da ne postoji veći brend Crne Gore od sporta.
“Mi smo mala država i naši nacionalni savezi su mali. Najveći naš resurs je talenat koji treba njegovati. Neka mi neko kaže u kojoj to sferi smo mi među najboljima u Evropi i svijeta, osim sporta? Koliko radosti su sportisti donijeli našoj zemlji?”, upitao je Kapisoda.
“Sistemski ništa nije riješeno, sport u školama je ključ”
Selektor vaterpolo reprezentacije Vladimir Gojković takođe je kazao da bez sponzora ne bi mogli da funkcionišu.
On je istakao da odnos države prema sportu nije dobar od obnove nezavisnoti 2006. godine.
“Možda je bilo u početku neko indvidualno ulaganje, ali sistematski ništa nije riješeno”, naglasio je Gojković.
Kako je kazao, stvari treba posmatrati kroz olimpijski ciklus.
“Sada imamo uspjeh rukometaša, odbojku na velikim takmičenjima, ali kvalitet moramo gledati prema učinku na Olimpijskim igrama. Moramo biti svjesni da su prva dva olimpijska ciklusa produkt starog sistema Srbije i Crne Gore. Nije ni u tom sistemu bilo sve idealno, bila je veća baza, a iz nje je lakše da izađe kvalitet. Bilo je pravila koja su se morala poštovati, sistemi koji su ostali vjerovatno još od SFRJ. Infrastruktura je danas još od tog perioda”, naveo je Gojković.
On je istakao da je ključ sport u školama, a da ga trenutno nema.
“Pošto radim u klubu znam kakva djeca dolaze na bazen, u kom stanju u odnosu na naše generacije. Nema sporta u školama, a djeca su na telefonima i na video igricama mnogo više nego što smo mi bili ispred zgrade”, rekao je Gojković.
Rekao je da je potrebno ojačati klubove.
“Dok ne napravimo jaku ligu, da reprezeznativci igraju u domaćim ligama, da mladi igrači sazrijevaju uz ozbiljne igrače, teško možemo praviti iskorak koji smo imali ranije”, naglasio je Gojković.
“Bez uspjeha reprezentacije nema popularizacije sporta”
Predsjednik Odbojkaškog saveza Cvetko Pajković da kazao je da bez klubova nema ni reprezentacije, a da se bez uspjeha reprezentacije ne može raditi popularizaciju sporta u zemlji.
“Svi savezi u regionu i Evropi imaju isti problem i uvijek je tema, zbog dominacije ženke odbojke, kako zainteresovati što više dječaka za odbojku”, naveo je Pajković i podsjetio na projekat “Besplatna škola odbojke”, u koji je uključeno oko 280 dječaka.
I on smatra da bi nacionalne selekcije potrebno drugačije finansirati i da bi države mogla da bude partner u pronalaženju načina sufinansiranja.
“Prenosimo kako to rade u regionu. Profitabilne državne firme mogu da donesu određeni novac u budžet za sport i da se to podijeli po nekon principu rezultata koji se napravi. To bi nas relaksiralo da i mi možemo da nađemo dodatni novac kroz neke projekte”, kazao je Pajković.
