Od obnove nezavisnosti Crne Gore, sportisti su donijeli mnogo radosti, a u narednih 365 dana možemo očekivati nove uspjehe zbog kojih ćemo slaviti jer nas očekuju brojna takmičenja, prije svega Olimpijske igre u Tokiju.
Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) Dušan Simonović vjeruje da je u prethodnih 15 godina Crna Gora napravila velike i značajne rezultate u sportu.
“Od obnove nezavisnosti, otkad naše djevojke i momci nastupaju pod crnogorskom zastavom, učestvovali su na velikom broju kontinentalnih i svjetskih takmičenja, sa kojih su donijeli i veliki broj medalja. Svakako, posebno draga će uvijek biti srebrna medalja sa najvećeg globalnog multisportskog događaja – Olimpijskih igara, koja je, po meni, i najveći uspjeh crnogorskog sporta u dosadašnjoj istoriji. Tokom ovih 15 godina imali smo, svakako, i razočaranja, pogotovu onda kada su naše sportistkinje i sportisti bili bolji protivnici, ali je falilo i malo sportske sreće da se osvoji medalja”, kaže Simonović u razgovoru za Portal RTCG.
U narednom periodu naše sportiste očekuju velika takmičenja – Ljetnje olimpijske igre u Tokiju, Zimske olimpijske igre u Pekingu, Evropske igre, Mediteranske igre, Igre malih zemalja Evrope, ali i evropska i svjetska prvenstva u raznim sportovima, a Simonović vjeruje da ćemo imati i velikih razloga za slavlje.
Takođe, predsjednik COK-a, među velikim sportskim uspjesima, sa ponosom ističe i organizaciju Igara malih zemalja Evrope, koji su najveći multisportski događaj koji se organizovao u našoj zemlji.
“Ponosni smo na to što je Crna Gora bila nevjerovatan domaćin, ali i činjenicu da smo sa ograničenim sredstvima, ali uz veliku volju i ogroman rad svih koji su bili uključeni u organizaciju IMZE uspjeli da napravimo fantastičan događaj i učinimo da Crna Gora, makar na kratko, bude centar evropskog sporta. Ne mogu dovoljno da naglasim koliko sam ponosan i na svoju zemlju, ali i na mali, ali nevjerovatno posvećen tim Crnogorskog olimpijskog komiteta koji je sve to uspio da iznese i izazove oduševljenje svih prisutnih organizacijom”, poručio je Simonović.
Zapaženi rezultati i dobar međunarodni ugled
Crna Gora je za 13 godina stekla međunarodni ugled. Država od 625 hiljada stanovnika uspjela je da ostvari veoma zapažene rezultate u nekoliko sportskih disciplina. Vaterpolisti i rukometašice postarali su se da budu najbolji ambasadori Crne Gore u svijetu.
“Crna Gora ima respektabilno mjesto na svjetskoj sportskoj sceni. Mi, iako država sa malim brojem stanovnika, imamo vrhunske sportiste u velikom broju sportova i ozbiljne timove, koji nastupaju na velikim takmičenjima. Sami podatak da postoji, ako se ne varam, 65 zemalja koje nijesu osvojile medalju na Ljetnjim olimpijskim igrama, a da Crna Gora nije među njima, te da su naši reprezentativci i reprezentativke donijeli veliki broj medalja sa ozbiljnih i velikih međunarodnih takmičenja, jasno je da je Crna Gora na visokoj poziciji u svjetskom sportu”, ističe Simonović.
Dodao je da je i ova godina, koja nije najreprezentativnija, donijela crnogorskom sportu rezultate na koje možemo biti ponosni.
“Pored toga, COK je postao uvažen član međunarodne olimpijske porodice, što za svega 15 godina postojanja smatramo velikim uspjehom i što takođe s ponosom ističemo”, navodi Simonović.
Potrebna nova Strategija razvoja crnogorskog sporta
Za crnogorski sport, kako ističe Simonović, najvažnija su ulaganja u mlade i infrastrukturu.
“Imamo toliko djece koja se bave sportom, u vrlo lošim uslovima, ali djece nevjerovatnog talenta. Drago mi je što vidim i neke pomake u tom smislu i da počinje da se prepoznaje značaj rada sa djecom od najranijeg uzrasta”, kazao je Simonović.
Međutim, naglašava da za temeljan i sveobuhvatan pristup razvoju sporta u Crnoj Gori, potrebno je što prije uraditi, nakon detaljne analize, novu Strategiju razvoja crnogorskog sporta, koja bi, kako je kazao, uz određena zakonska prilagođavanja, bila osnovni dokument razvoja sporta u Crnoj Gori.
Prvi čovjek COK-a je kazao da bi sport trebalo da bude svima dostupan, pogotovu u školama, i svi bi trebalo da imaju dobre uslove za bavljenje sportom kojim žele.
“Ja sam svjestan da je Crna Gora u izazovnoj finansijskoj situaciji u ovom trenutku, ali vjerujem da je vrijeme da naprave dugoročni planovi za razvoj sporta u Crnoj Gori. Mi imamo veliku sreću da živimo u zemlji koja ima nevjerovatan sportski potencijal, u svakom smislu. Imamo i veliku sreću da imamo i sjajne sportiste i sportiskinje, čiji ogromni talenti uspijevaju da nadomjeste nedostatak dobih uslova za bavljenje sportom. Međutim, smatram da to nije dugoročno dobro i da je važno da se kao država potrudimo da tim mladim ljudima obezbijedimo uslove za dobar i siguran rad i napredak”, poručuje Simonović.
Sport da ujedinjuje, CG ima tu snagu
Sport je najčistije sredstvo za ujedinjenje ljudi. Međutim, u Crnoj Gori je i u ovoj oblasti dolazilo do podjela.
“Tom idejom smo sve i vodili prilikom osmišljavanja slogana za ovogodišnji nastup na OI u Tokiju – Strast koja nas spaja. Sport ima tu moć da ujedini, da izjednači, da jedino bude važan, makar na trenutak. Ne bih se bavio podjelama na ovom mjestu, jer Crna Gora ima tu nesreću da politika se, nerijetko, umiješa u sve sfere društva”, kaže Simonović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora ima i tu snagu da pod svojim nebom ujedini i najveće različitosti.
“Takođe, vjerujem da u tom smislu i sport može imati ogromnu ulogu. Kako i stoji u Olimpijskoj povelji – sport uvijek mora da bude neutralan i jasno odvojen od političkog, vjerskog ili bilo kojeg drugog tipa miješanja i uticaja. I to je najveća snaga i ljepota olimpizma i sporta, još od antičkih korijena”, napominje naš sagovornik.
Zastavu u Tokiju nosiće Draško Brguljan
Crna Gora je na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine imala 33 kvalifikovanih sportista, što je bio svjetski rekord u odnosu na broj stanovnika.
Do Igara u Tokiju ostalo je još 63 dana.
“Naši momci i djevojke su nas naučili da od njih uvijek možemo da očekujemo mnogo. Vjerujem da imamo, iako mlade, timove i pojedince koji su i u ovom trenutku spremni za ostvarivanje vrhunskih rezultate. Što se tiče brojnosti tima, kvalifikacioni procesi u individualnim sportovima još uvijek nijesu završeni, tako da očekujemo da će taj broj biti približan broju sportista koji smo imali na prethodnim Igrama”, smatra Simonović.
Na ceremoniji otvaranja Olimpijskih igara, našu zastavu nosiće Draško Brguljan, kapiten crnogorske vaterpolo reprezentacije i sportista godine po izboru COK-a. Ta odluka je donijeta i s obzirom na to da je vaterpolo reprezentacija ostvarila najbolji rezultat u prošloj godini i prva obezbijedila vizu za Olimpijske igre u Tokiju.
Ove Igre će se u mnogo čemu razlikovati od prethodnih, pa sa tim u vezi i same pripreme su značajno drugačije i komplikovanije.
“Na posljednjoj sjednici Upravnog odbora COK je donio niz odluka koje se tiču priprema za predstojeće Olimpijske igre. Kadrovski su ojačane dvije jako važne komisije u ovom trenutku – Komisija za praćenje priprema za Olimpijske igre – Tokio 2020 i Medicinska komisija. Donesene su i odluke o pomoći sportistima koji su se već plasirali ili imaju šansu za plasman na Olimpijske igre, kao i Odluka o solidarnoj pomoći sportistima i sportskim radnicima, koji su se našli u izuzeznoj teškoj situaciji usljed ove krize izazvane korona virusom”, navodi Simonović.
Takođe, za generalnog sekretara COK-a imenovan je proslavljeni crnogorski odbojkaš Igor Vušurović, koji će pomoći našem olimpijskom timu u pripremama.
Smjernice i protokoli na OI detaljni i jasni
Predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) Tomas Bah ocijenio je u srijedu da je otpočela posljednja faza organizacije Olimpijskih igara.
“Informacije se mijenjaju iz sedmice u sedmicu. Međutim, jasno je da neće biti međunarodne publike i ta odluka se neće mijenjati, a još uvijek nije definitivno da li će sportiste bodriti i domaća publika. Takođe, prema zahtjevu Organizacionog odbora, smanjen je i broj članova kako sportskih, tako i državnih delegacija”, navodi Simonović.
MOK je ranije priredio nekoliko verzija “Knjige pravila” za sve učesnike Igara, a u njima se nalaze sve mjere zaštite od koronavirusa, kao što su fizičko distanciranje, nošenje maski, česta tesiranja, “izvanredna higijena” i druge.
“Organizacioni odbor pripremio je vodiče, koje periodično ažurira, za sve učesnike Igara i vrlo precizno definisao sve obaveze i pravila ponašanja koji se moraju poštovati 14 dana prije dolaska u Japan, na putu za Japan, tokom Igara i prilikom napuštanja Japana. Cilj vodiča i pravila jeste da se obezbijedi bezbjedno okruženje za sve na Olimpijskih igrama, što pored olimpijskih timova i svih učesnika se odnosi i na naše domaćine u Japanu. Pored uobičajenih smjernica koje se odnose na fizičku distancu, obavezno nošenje maski i higijenu ruku, definisani su i sistemi prevoza za učesnike Igara, postoji zabrana upotrebe javnog prevoza ukoliko se ne dobije dozvola, moraju se popunjavati planovi aktivnosti, koji se dijele sa Organizatorom, u timu mora postojati timski COVID kontakt (CLO) koji će pratiti stanje članova tima, od svakodnevnog mjerenja tjelesne temperature, do testiranja na COVID19 i brojna druga pravila i ograničenja”, navodi Simonović.
MOK je saopštio da je do sada preko 75 odsto budućih stanovnika Olimpijskog sela vakcinisano ili započelo proces vakcinacije, a da se u momentu početka Igara očekuje da taj broj bude iznad 80 odsto.
