Crnogorski olimpijski komitet (COK) priprema strategiju razvoja sporta koja će biti putokaz za dalje aktivnosti na unaprjeđenju i afirmaciji crnogorskog sporta i olimpizma, najavio je predsjednik COK-a Dušan Simonović u razgovoru za Portal RTCG.
“Nadam se da će krajem januara ili početkom februra Strategija biti gotova. Biće to ozbiljan dokument koji će moći poslužiti i državi za izradu nacionalne strategije”, kazao je predsjednik COK-a.
Takođe radiće na novom antidoping kodeksu koji će predstavljati borbu protiv neželjenih pojava u sportu i tražiti od nacionalnih saveza da ažuriraju sopstvene pravilnike.
“Shvatajući opasnost po sportski integritet, COK izražava posvećenost zaštiti integriteta sporta, uključujući zaštitu “čistih” sportista i takmičenja, onako kako je to navedeno u olimpjskj agendi 2020. Prepoznali smo potrebu da preporučimo i sportskim savezima da osiguraju takmičenja za koja su ona nadležni kroz izradu posebnih pravila iz ovoga kodeksa, koja bi oni usvojili”, rekao je Simonović.
U februaru će, kako je najavio, početi sa realizacijom programa koji će biti okrenut prema školskom sportu.
“To ćemo raditi u saradnji sa MOK-om i sredstva smo već obezbijedili”, naveo je Simonović
Radni naziv projekta je “Treniraj sa olimpijcima”.
“Ideja je da naši olimpijci posjete škole kako bi sa učenicima odradili treninge, da bi djecu podstakli na fizičke aktivnosti i bavljenje sportom. Pored toga, angažovaćemo i trenere i osmisliti poseban program treninga”, rekao nam je Simonović.
Ambicija je, kako je dodao, da bude uključeno šest hiljada mališana.
Važno razgovarati o autonomiji u sportu
Simonović je najavio da će COK ove godine organizovati konferenciju posvećenu autonomiji u sportu, na kojoj će govoriti najveći sportski autoriteti iz zemlje i regiona.
“Autonomija sporta se u praksi često povezuje sa širokim pojmovima , kao što su sloboda ili nezavisnost, ili sa veoma uskim pojomovima poput samouprave i samoregulacije. Međutim, postoji nekoliko koncepata autonomije na koje bi trebalo obratiti pažnju kada je sport u pitanju, zbog složenosti sportskog sistema, prije svega na političku i funkcionalnu autonomiju”, saopštio je predsjednik COK-a.
On je istakao da koncept autonomije, u svakom slučaju, mora biti usko povezan sa dobrim upravljanjem u sportu, sa ciljem da se izbjegnu koruptivne radnje i negativne pojave u sportu, poput dopinga.
Podsjetio je da je Međunarodni olimpijski komitet (MOK) od svog osnivanja vrhovni autoritet za sva pitanja u vezi sa olimpijskim pokretom.
“Njegov sonivač Pjer de Kuberten čvrsto je vjerovao da politika može samo da naruši integritet sporta. Stoga je na svim Olimpijskim igrama akcenat na sportistima, a ne državama koje predstavljaju. Igre omoguavaju da različiti narodi komuniciraju jedni s drugim, bez upliva politike. Riječ autonomija se prvi put pojavljuje u olimpijskoj povelji 1949. godine. Na međunarodnom nivou, Savjet Evrope je prepoznao koncept autonomije kroz evropsku povelju o sportu još 1992. godine”, naveo je Simonović.
Naglasio je da je COK krovna sportska asocijacija sportova u Crnoj Gori.
“S obzirom na strukturu svjetske autonomije, gdje se na vrhu nalazi MOK, koji čine međunarodne sportske federacije, na vrhu nacionalne strukture nalaze se nacionalni olimpijski komitet, kao što je COK, kao krovna sportska organizacija u zemlji, a čine je nacionalni sportski savezi, koji su nadležni za klubove i sportiste”, kazao je simonović
Takođe, podjetio je na riječi bivšeg predsjednika MOK-a Žaka Roga, koji poručio da je razvoj sporta moguć samo ako postoji dobra saradnja između sportskog, političkog i ekonomskog svijeta, uz međusobno uvažavanje i razumijevanje uloga i nadležnosti.
“Stoga je veoma važno diskusiju i akciju u vezi sa ovom temom i u Crnoj Gori, kako bi se omogućilo da se, konačno, i kod nas uredi oblast sporta i pravno smjesti u kontekst koji zaslužuje”, istakao je naš sagovornik.
Kak bi postigli ovaj cilj, Simonović kaže da MOK i olimpijski pokret uopšte moraju da ostanu neutralni i izvan politike.
“Ovo je i u prošlosti prepoznato u nekoliko rezolucija UN-a, koje podržavaju nezavisnost sporta, kao i misiju MOK-a i Igara”, dodao je Simonović.
Od prvih ZOI samo rastemo
Simonović je najavio da crnogorske sportiste u 2022. godini, osim februarskih Zimskih olimpijskih igara u Pekingu, očekuju nastupi Zimski i Ljetnji Evropski festival mladih i Mediteranske igre u Alžiru.
U COK-u očekuju da ćemo na Zimskim olimpijskim igrama u Kini imati troje takmičara.
“Dobro je da se pojavimo na ZOI. Nismo mi neka sportska sila, ne očekujemo medalje, ali očekujemo da steknemo iskustvo za neke bolje godine”, istakao je Simonović.
Olimpijski tim stalno raste od prvim zimskih Igara u Vankuveru. u Kanadi smo imali jednog takmičara, da bismo došli do njih troje ili četvrto sa ispunjenom normom.
“Ozbiljno se radi u Skijaškom savezu i vjerujem da ćemo imati šta pokazati u Pekingu i da ćemo doći sa iskustvom koje će nam pomoći u budućem radu”, naveo je Simonović.
Prošle godine održane su Igre u Tokiju, a poprilično su odmakle pripreme i za Olimpijske igre u Parizu 2024.
“Godina iza nas bila je intenzivna u svakom smislu. Imali smo veoma zahtjevnu organizaciju za OI u Tokiju, ali dobro je što su se Igre organizovale”, naveo je Simonović.
“Mislim da su se naši sportisti dobro snašli, da su napravili solidne rezultate. U kolektivnim sportovima smo imali podmlađene ekipe, izmijenjen sastave u pojediniačnim sportovima, a napravilo smo ohrabrujuće razultate, tako da naredna takmičenja možemo čekati sa optimizmom”, dodao je predsjednik COK-a.
Smanjenje budžeta loša poruka za sportiste
U COK-u nijesu zadovoljni ukupnim novčanim sredstvima koje je država izdvojila za sport, koja su smanjena.
“Nije dobro ako neko predloži smanjenje. Umanjiti i onako nedovoljan dio koji sport dobije, nije dobra poruka sportistima. Tražiće se neki alternativn izvori finansiranja, pa će se to moći nadomjestiti, ali poruka svakako nije dobra”, kazao je Simonović.
Pored novca, kako je kazao, nedostaje i entuzijazma u sportu, a tu je i vječito pitanje infrastrukture.
Simonović je poručio da Sport treba da spoaja i miri, da pružu bolju viziju, ideju i perspektivu života, a da ne treba da bude u centru političkih prepucavanja.
