Simonović: Proteklu godinu obilježili uspjesi mlađih selekcija, Tokio test smjene generacija

Ognjen
Piše: Ognjen 652 pregleda Dodaj komentar
Foto: COK

Nakon olimpijske 2016, godina za nama nije obilovala velikim takmičenjima na kojima je učestvovala Crna Gora, a samim tim nije bilo mnogo ni sportskih rezultata koji su zavrijedili posebnu pažnju. Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK), Dušan Simonović, smatra da je 2017, ipak, rezultatski dobra za crnogorski sport, a naročito je istakao uspjehe u mlađim kategorijama.

COK je  2017. obilježio deceniju od prijema u članstvo međunarodne olimpijske porodice. Nažalost, godina je bila takva da rezultati naših sportista nijesu krunisali taj značajni jubilej.

“Protekla godina nije bila ona sa kojom možemo da se pohvalimo nekim većim uspjesima. Nije ni bilo toliko takmičenja u kojima Crna Gora učestvuje, ali na takmičenjima na kojima smo nastupili ostvarili smo solidne rezultate u seniorskoj konkurenciji“, kazao je za Portal RTCG, predsjednik COK-a, Dušan Simonović.

Ipak, Simonović je s optimizmom dočekao 2018. godinu zbog uspjeha sportista u mlađim kategorijama koji su sjajnim rezultatima, na neki način, zasijenili seniore.

“U mlađim kategorijama, posebno u kadetskoj konkurenciji, ostvarili smo zaista sjajne rezultate. Karatista Bojan Bošković je postao kadetski prvak svijeta, Ivana Nikolić je svjetska kadetska vicešampionka u džudou, kadeti vaterpolisti su donijeli zlato sa Evropskog prvenstva na Malti, a prvi put smo dobili medalju u košarci, pošto je muška kadetska reprezentacija vicešampion Evrope u tom veoma popularnom sportu“, istakao je Simonović.

Dobar rezultat u mlađim selekcijama, kako je naglasio, treba potvrditi u seniorskoj konkurenciji.

“Ako budemo pažljivo radili s tim sportistima, možemo imati sjajne rezultate. Vjerovatno će se u međuvremenu pojaviti novi, i nakon toga imaćemo desetak sportova u kojima Crna Gora može osvajati medalje na velikim takmičenjima. Siguran sam da za budućnost crnogorskog sporta ne treba brinuti”, kazao je prvi čovjek nacionalnog olimpijskog komiteta.

Foto: COK

U mnogim sportovima u toku je djelimična smjena generacija. Ženska rukometna i muška vaterpolo reprezentacija mogu biti spremne za naredne Olimpisjke igre u Tokiju 2020, ali, kako ističe Simonović, za kadete koji su sada u svjetskom vrhu treba imati strpljenja.

“Kadeti koje smo spomenuli će stasati tek za jedan cijeli olimpijski ciklus, možda i duže od toga. Na većinu ne možemo računati za OI u Tokiju, ali oni su svakako perspektiva i budućnost crnogorskog sporta”, ocijenio je Simonović.

On vjeruje da će crnogorski tim biti spreman za Igre u Japanu, međutim, poručuje da ne treba biti nestrpljiv što se tiče novih olimpiijskih medalja na koje, kako je rekao, nećemo dugo čekati.

“Za nas je Tokio jedan test smjene generacija, a OI u Parizu 2024. naša mjera i cilj je da se mladi sportisti koji sada nadiru predstave u punoj sportskoj zrelosti”, kazao je Simonović Portalu RTCG. 

Kroz olimpijske cikluse povećava se broj učesnika na ZOI 

Već na početku godine, krajem februra, pred COK-om je prvi veliki izazov, Zimske olimpijske igre u južnokorejskom Pjongčangu.

To će biti treće ZOI za našu državu od obnove nezavisnoti, na kojima ćemo imati najbrojniji tim do sada. Očekuje se da će norme ostvariti troje crnogorskih predstavnika – dvoje u alpskom skijanju i jedna takmičarka u disciplini cross-country, što bi trebalo potvrditi krajem januara.

“Tri predstavnika je uspjeh za nas. Na prvim Igrama u Vankuveru smo imali jednog predstavnika, a u Sočiju dva”, kazao je Simonović, podsjetivši da Skijaški savez ima šest olimpijskih stipendista.

 

Osim na ZOI, naši sportisti će ove godine pod pokroviteljsvom COK-a učestvovati i na Mediteranskim igrama u Španiji i Olimpijskim igrama mladih u Argentini.

“Ta takmičenja su značajna jer se na njima mladi sportisti upoznaju sa olimpijskom porodicom i olimpijskim vrijednostima. COK već ima iskustva sa tim takmičenjima, jedino je nepoznato sa koliko sportista ćemo učestvovati”, rekao je Simonović.

COK je i u 2017. nastojao da se obezbijede dodatni uslovi za napredovanje mladih sportista. Nastavljeno je sa stipendiranjem perspektivnih sportista, a njih 31 dobilo je podršku nacionalnog komiteta.

“Iako je ovo bila finansijski dosta zahtjevna godina za nas nakon olimpijske 2016, dodijeljeno je desetak stipendija u pojedinačnoj konkurenciji, ali i vaterpolistima, rukometašicama… U planu je i razgovor sa Košarkaškim savezom kako bi pomogli i kadetsku generaciju, vicešampione Evrope”, naveo je Simonović.

Iskoristiti IMZ za poboljšanje infrastrukture 

Najveći ispit, možda i najveći do sada, COK će imati 2019. kada će naša zemlja biti domaćin Igara malih zemalja (IMZ). Iako do Igara ima još skoro dvije godine, naredna godina biće veoma dinamična za COK u organizacionom smislu.

Iako učestvuju samo države sa manje od milion stanovnika, na takmičenje dolazi oko dvije hiljade takmičara i članova nacionalnih ekipa.

“Dolaze male, ali bogate zemlje, pa je to dobra prilika da se predstavimo kao dobri domaćini, da predstavimo našu malu zemlju na što bolji način”, kazao je Simonović.

Igre će se održati u više gradova, a centralna opština koja će ugostiti sportiste biće Budva. Takmičenja će se održavati i u Baru i na Cetinju, a kako je Simonović najavio, moguće da će biti uključeni i Podgorica i Tivat. “Uključivanjem nekoliko opština lakše će se podnijeti teret, a pokazaćemo više”, ocijenio je predsjednik COK-a.

Foto – COK
 

Organizovanje najmasovnijeg sportskog događaja u istoriji Crne Gore zahtijeva kvalitetniju infrastrukturu. Primarni su, naravno, objekti u Budvi, a najveći akcenat biće stavljen na one najkrupnije, poput bazena u Podgorici i atletske staze u Baru.

“Treba iskoristiti priliku da se dođe do što bolje infrastrukture. Napravili smo projekat koji bi zahtijevao određene intevencije na objektima. U taj posao treba ući što prije, jer će nam inspekcija doći početkom godine”, naveo je Simonović.

Intervencije nijesu prevelike, s obzirom da je riječ o već postojećim objektima ali organizacija se mora prilagoditi međunarodnim standardima.

Pitanje infrastrukture je možda i najveća boljka crnogorskog sporta. Dugo očekivani stadion sa atletskom stazom u Podgorici nije odmakao od planova i još uvijek je samo ideja i velika želja sportske javnosti.

“Tu se stvari dosta sporo kreću. Tužno je dozvoliti da jedan sportski biser, poput Kristine Rakočević, vježba u uslovima iz kojih se teško mogu ostvariti vrhunski rezultati. Višenamjenski stadion će omogućiti sportistima da se na kvalitetan način pripremaju za takmičenja”, istakao je Simonović.

“Mislim da ćemo doći do dobrog Zakona o sportu”

Sportsku godinu obilježilo je predstavljanje Nacrta zakona o sportu, koji je uradilo novosnovano Ministarstvo sporta u Vladi Crne Gore. U COK-u, kao i u mnogim savezima, nijesi bili zadovoljni predloženim rješenjima, a Ministarstvo je prihvatilo suštinske primjedbe na Nacrt, koji tek treba da se nađe pred poslanicima u Skupštini Crne Gore.

“Vjerujem da je sve urađeno iz najbolje namjere. Mi smo u COK-u pozvani da štitimo autonomiju naše organizacije, olimpijskog pokreta, kao i sporta uopšte. Morali smo reagovati, jer bi COK, kako je to postavljeno u Nacrtu zakona, bio marginalizovan”, kazao je Simonović.

Foto: FSCG

Naveo da je Ministarstvo sporta usvojilo najveći dio primjedbi koje je COK imao.

“Smatramo da je to korektan odnos države prema COK-u i sportu. Razgovaramo sa Ministarstvom i smatram da ćemo doći do dobrog rješenja. Mislim da je ostalo još pozicioniranje COK-a kao krovne sportske organizacije, gdje bi država preko nacionalnog komiteta imala dobru kontrolu i sistem praćenja onog što predstavlja javni interes u sportu”, rekao nam je predsjednik COK-a.

Istakao je da ne treba žuriti sa usvajanjem Zakona.

“Složili smo se da treba mijenjati Zakon o sportu, ali ga treba mijenjati na dobar način. Ne treba insistirati ni da se uništi ideja koju ljudi u Ministarstvu sporta nose sa sobom. Oni imaju svoju viziju razvoja sporta, ali moramo insistirati na zaštiti olimpijskog pokreta, kao i autonomije i pozicije nacionalnog olimpijskog komiteta, ako želimo benefite od učešća u olimpijskoj porodici. Mogućnosti nacionalnog komiteta treba iskoristiti na pravi način”, smatra Simonović.

Takođe, istakao je da treba na pravi način shvatiti poziciju Komisije za borbu protiv dopinga. “To mora biti potpuno nezavistan organ, koji ne može biti u sastavu bilo kojeg Zavoda ili olimpijskog komiteta”, kazao je Simonović.

Žiri nezavisan, poštovati njegove odluke

Na kraju godine polemiku je izazvao i izbor najboljeg sportiste u Crnoj Gori u 2017 godini. Za najboljeg je proglašen rukometni reprezentativac Vuko Borozan, šampion Evrope sa skopskim Vardarom. Neke je ta odluka iznenadila, ali izbor Borozana potvrdili su i sportski novinari dodijelivši mu nagradu.

Simonović je kazao da se mora poštovati odluka žirija, koji je, kako je istakao, nezavisan.

“U žiriju su iskusni novinari i sportski radnici, vrhunski sportisti. Možda bi ga trebalo dopuniti, omogućiti da javnost ima svoj glas”, naveo je Simonović, ističući da će uvijek biti onih koji se ne slažu sa izborom.

Foto: COK

Predsjednik COK-a je kazao da razumije reakcije Karate saveza, koji smatra da je nagrada trebala pripasti Mariju Hodžiću, koji je osvojio bronzane medalje na seniorskom prvenstvu Evrope i Svjetskom prvenstvu za mlađe seniore.

“Radi se o jednom sjajnom sportisti, koji sa tek 19 godina ima seniorsku medalju i u kontinuitetu potvrđuje svoj kvalitet. Naš je stipendista i imaće našu podršku i ubuduće. On će biti naša olimpijska nada i ako ode u Tokio biće jedan od naših aduta za medalju. COK će nastaviti da podržava karate sport koji u Crnoj Gori ima ogroman potencijal, a vjerujem da će Mario, ako nastavi sa ovakvim radom, vrlo brzo osvojiti nagradu za najboljeg sportistu i to mu niko neće moći oduzeti”, naglasio je Simonović, dodavši da bi najboljeg sportistu treba birati kao i do sada, uz izmjenu postojećeg pravilnika.

Podijeli ovaj članak
Ostavi komentar