Boško Drašković za SK o uspjehu svog oca, reprezentaciji CG, Olimpijskim igrama…

Rajko
Piše: Rajko 1.1k pregleda Dodaj komentar

Ratko Drašković je osvojio titulu prvaka svijeta u superteškoj kategoriji u verziji WBU pobjedom nad Britancem Elisom. Postao je sa 52 godine najstariji šampion svijeta, a na vječnoj listi je pretekao Roja Džonsa Juniora.

Mnogima je meč u Hanoveru neodoljivo ličio na posljednju sagu legendarnog filmskog serijala Roki.

Silvester Stalone se u Rokiju 6 bori za titulu, a trener mu je sin. Sa filmskog platna u životnu priču, scenario su prenijeli Ratko i njegov sin Boško Drašković nekada takođe vrhunski borac a sada selektor Crne Gore.

Boško je bio učesnik Olimpijskih igara u Londonu.

„Neizmjerno sam ponosan na svog oca. Podatak da je sa 52 godine u stanju da se i dalje bori, da izlazi na megdan 20,30 godina mlađim momcima je neverovatan uspjeh. Pored toga osvojio je i titulu prvaka svijeta. Mnogi sada kažu da nije u pitanju neka od najcijenjenijih verzija u svijetu boksa, ali Roj Džons Junior je posljednju titulu osvojio u WBU verziji, a iskreno govoreći nije ni bitno ime verzije. Suština je da je Ratko sa 52 godine postao šampion svijeta i da je ispisao novu stranicu istoriji boksa“, rekao je na početku razgovora za Sport Klub Boško Drašković i nastavio:

Foto: Instagram

„Selektor sam Crne Gore a bio sam trener ocu Ratku tokom priprema za borbu u kojoj je stigao do titule prvaka svijeta. Da li sam zadovoljan sopstvenom karijerom u ringu? Jesam. Imam deset godina staža u dresu sa državnim grbom. Učestvovao sam na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine, bio sam četiri puta učesnik Svjetskog prvenstva. Bio sam peti na Evropskom prvenstvu, a najveće uspjehe sam ostvario 2009. godine godine kad sam osvojio zlatnu medalju na Mediteranskim igrama u Peskari, bio prvi na turniru Beogradski pobjednik, osvojio Arena kup u Hrvatskoj….”

Ratko Drašković ima pravo da uživa na lovorikama, ali Boško nema, jer je maksimalno posvećen radu sa juniorima i mlađim seniorima, jer na žalost u Crnoj Gori nema trenutno borca koji bi mogao da konkuriše za mjesto na Olimpijskim igrama u Japanu.

“Stanje u crnogorskom boksu je specifično. Decenijama iza nas su seniori bili uzdanica reprezentacije, a sad su to mlađi uzrasti. Razlog tome je sistem koji ne postoji kako bi seniore mogli zadržati u boksu. Mislim da formiranje lige stare Jugoslavije može da bude od koristi svima u regionu. Kroz ligu bi bokseri imali kontinuitet mečeva, sticali iskustvo, boks bi kao nekada bio jedan od cijenjenijih sportova u regionu”, rekao je Drašković i nastavio:

“Najveći aduti u ovom trenutku su juniori Petar Liješević i Miloš Krasnići, mladi Nenad Marković, Milovan Sekulović, Stefan Savković, Edin Alković, Kristijan Drobnjak i Viktor Mihailović kao i djevojke Bojana Gojković i Tamara Radunović. Svi ovi takmičari su iz kluba Podgorica i kluba Budva. Ta dva kluba rade najorganizovanije i najkvalitetnije. Uslovi za trening su dosta bolji nego ranije. Dvorane za trening su bolje opremljene, a problem je što za svaki termin moramo da plaćamo zakup”.

Dan prije nego što je Ratko Drašković osvojio titulu prvaka svijeta, juniori i mlađi seniori su na izuzetno kvalitetnom i prestižnom turniru u mađarskom Egeru osvojili srebrnu i dvije bronzane medalje. Primarno takmičenje u periodu koji slijedi je Evropsko prvenstvo. Srebro je pripalo Nenadu Markoviću, a bronzane medalje su osvojili Miloš Krasnići i Milovan Sekulović.

“Na Evropskom prvenstvu će učestvovati tri boksera u konkurenciji mlađih seniora. Mislim da imamo kvalitet da osvojimo medalju. Prije dvije godine smo osvojili bronzu za juniore, u 2017. godine smo osvojili tri peta mjesta. Idemo korak po korak. Trenutno nemamo borca koji bi mogao da se nađe na Olimpijskim igrama u Japanu, ali sam uvjeren da ćemo ga imati za Olimpijske igre u Parizu 2024. godine. Moramo da budemo strpljivi i da idemo korak, po korak”, naglasio je Boško Drašković.

Posljednju provjeru pred pomenuto Evropsko prvenstvo Boško Drašković i njegovi izabranici će imati na “Trofeju Podgorice” koji će biti organizovan od 29. marta do 2. aprila i na kome se očekuje učešće boraca iz najmanje 15 zemalja Evrope.

KLJUČNE RIJEČI: ,
Podijeli ovaj članak
Ostavi komentar